Detalj

Prošli ponedjeljak je Digitalna Dalmacija otvorila prijave za našu prvu AI radionicu, dvosatnu, internu, za djelatnike Splitsko-dalmatinske županije. Do utorka ujutro imali smo 44 prijave. Brzina me iznenadila. A pravo iznenađenje stiglo je kad sam pogledao tko se točno prijavio.

Prijave su stigle brže nego što sam očekivao

Poziv je otišao u 12.30. Prva prijava stigla je u 12.35. Trideset tri od ukupno četrdeset četiri stiglo je u prva dva sata. Onda noćna pauza s par prijava oko 21 i 22 sata (vjerojatno ljudi koji su otvorili e-mail kod kuće), pa novi val ujutro.

Brzina sama po sebi nije zaključak. U Županiji ima više stotina djelatnika, pa 44 prijave nisu rekord. Ali nešto drugo se tu vidi: ovo je tema koja je već u glavama kolega. Ne moram je tek pokrenuti, treba joj samo dati strukturu.

Kad ljudi reagiraju u prvih pet minuta nakon poziva, to obično znači jednu od dvije stvari. Ili su mjesecima čekali takav poziv, ili je opis pogodio nešto što ih baš sad muči. U našem slučaju mislim da je bilo i jedno i drugo.

Inženjer, ekonomist, pravnik. I njih 38 od 44.

Prvi pogled na profesionalne profile potvrdio je nešto što sam slutio, ali nisam imao u brojkama: tri profesije zajedno čine 86 % prijavljenih.

Inženjeri su najbrojniji (17), za njima ekonomisti (11), pa pravnici (10). Ostala kategorija broji svega 6 prijava. Tekst je njihov svakodnevni alat.

To nije slučajno. Inženjer u graditeljstvu svaki tjedan piše rješenja i dopise. Ekonomist u financijama radi izvještaje. Pravnik gleda nacrte propisa i ugovore. Svi oni provedu velik dio dana u tekstu, bilo pišući ga ili čitajući. I svima je odmah jasno zašto bi ih AI mogao zanimati: može im skinuti dio te kognitivne težine.

Vidim 38 stručnjaka koji konkretno znaju gdje im AI može pomoći. I još šestero ljudi koji su pratili razgovor o tome i htjeli izbliza vidjeti o čemu se radi. To nije radoznalost za novu tehnologiju, nego nešto puno konkretnije.

Većina je već probala, manjina je tek na startu

Sad me zanimalo: koliko ovi ljudi već znaju o AI alatima? Odgovor je iznenađujuće uravnotežen.

Polovica prijavljenih (22 osobe) kaže da poznaje osnove korištenja AI alata. To je očekivani centar. Tu su ljudi koji su otvarali ChatGPT par puta. Vide neku vrijednost, ali nemaju sustav rada s tim.

Mene više zanima ono na rubovima. Pet osoba kaže da se "nikad nije susrelo s AI alatima". Sedam osoba kaže da "dobro poznaje barem jedan AI alat". To je 11 % na dnu i 16 % na vrhu, i obje grupe su mi važne, ali iz drukčijih razloga.

Pet početnika otkriva mi da poziv nije privukao samo "tech-orijentirane" ljude. Privukao je i one koji baš polaze od nule. To znači da naš opis radionice nije zazvučao previše tehnički, što je dobra vijest.

Sedam naprednih korisnika su važni iz drukčijeg razloga. Ako odu iz radionice zadovoljni, oni su moji unutarnji ambasadori u svojim odjelima. Bez tih sedmero, ova edukacija ne raste organski.

Crosstab je još pokazao jedno: od tih 7 naprednih, njih 4 su inženjeri. Inženjeri u našoj županiji izgledaju kao early adopteri AI alata. Možda zato što inženjerski mindset prirodno traži gdje se može optimizirati.

Skoro svi znaju samo ChatGPT

Ovo me iznenadilo najviše:

Tri od četiri prijavljena navode ChatGPT kao alat koji poznaju. Gemini je probalo četvero. NotebookLM samo jedan. Šestero je odabralo "ostalo" ili nije navelo. U našoj županiji "AI" praktički znači "ChatGPT". To stvara i priliku i problem.

Prilika je dobra: ne moramo objašnjavati što je generativni AI iz temelja. Svatko je već vidio sučelje u koje upišete pitanje i dobijete odgovor.

Problem je nezgodniji. Ako ljudi misle da je AI = ChatGPT, onda i sve nedostatke ChatGPT-a doživljavaju kao nedostatke cijele kategorije. Ako im je ChatGPT halucinirao na prvom pokušaju s nekim hrvatskim zakonom, lako je zaključiti: "AI ne radi za našu domenu." A trebalo bi reći: "Za ovu vrstu upita postoji bolji alat" (Claude za dulje pravne tekstove, NotebookLM kad hoćete da odgovara samo iz vaših izvora).

Zato u našoj radionici inzistiram na onome što zovem side-by-side pristup. Za svaki tip zadatka pokažemo dva alata, paralelno, na istom konkretnom dokumentu. Polaznik tako uživo vidi razliku, ne moramo mu o tome pričati.

Iz kojih odjela dolaze prijavljeni

Distribucija po upravnim odjelima potvrđuje hipotezu o "dokumentacijskom radu":

Najviše prijavljenih (16, više od trećine) dolazi iz Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, odjela koji izdaje građevinske dozvole i vodi upravne postupke. Po sedmero prijavljeno je iz Gospodarstva, EU fondova i poljoprivrede (gdje su EU aplikacije gotovo cijeli posao) i iz Turizma, pomorstva i prometa (službene obavijesti i koordinacija s lokalnim dionicima).

Zašto radionica izgleda baš ovako

Kad sam prije par mjeseci razmišljao o strukturi ove dvosatne radionice, nisam još imao ove podatke. Pretpostavio sam da će prijavljeni biti pretežno administrativci raznih razina znanja. Sad kad vidim stvarnu sliku, drago mi je što smo radionicu složili upravo ovako.

Pet zadataka nije proizvoljan izbor.

 

• Sažimanje akata dolazi prvo jer je to zadatak koji ekonomisti i pravnici rade nekoliko puta tjedno, svaki put kad stigne novi pravilnik ili EU dokument.
• Lektura i dorada teksta ide drugo jer pokriva 80 % svakodnevnog uredskog rada.
• Nacrti dopisa su treći jer kad jednom shvatite obrazac, AI vam može skratiti vrijeme pisanja dopisa s 30 minuta na 10.
• Excel analiza je četvrta, posebno relevantna za ekonomiste i financije.
• Prezentacije su zadnje jer su najvidljivije. Kad netko vidi kolegu kako za 5 minuta napravi prezentaciju, to je najbolji oblik internog marketinga.

 

Svaki zadatak demonstriramo na konkretnom županijskom dokumentu, u dva alata paralelno. Polaznik dobiva priručnik od 24 stranice s preko 35 spremnih promptova prilagođenih hrvatskoj javnoj upravi, i cheat-sheet stranicu za uz radni stol.

Posljednji blok radionice, sigurno i odgovorno korištenje, možda je najvažniji. Tu obrađujemo zlatno pravilo (što ne smije biti javno, ne smije biti u promptu), postavke privatnosti, prepoznavanje halucinacija, i GDPR u javnim institucijama. Polovica vrijednosti ove edukacije sjedi tu, u onome što s AI ne smijete raditi.

Tri kruga koristi

Kad me netko izvana pita "kakvog smisla ima dvosatna AI edukacija za 44 djelatnika", obično odgovorim kroz tri kruga.

Krug prvi: za djelatnika

Polaznik koji odlazi s ove radionice dobio je dvije stvari. Prva: skraćuje vrijeme na repetitivnim zadacima poput sažimanja, prvih nacrta i lekture za 30 do 50 %. Druga, manje vidljiva: smanjuje umor. Pisanje pravnog dopisa nije težak posao, nego iscrpljujući. Ako prvi nacrt napravi AI, službenik se može fokusirati na ono što stvarno traži ljudsku prosudbu: usklađenost s kontekstom i ton. Manje umora znači više pažnje za ono što je važno.

Krug drugi: za instituciju

Splitsko-dalmatinska županija svake godine zaprima desetke tisuća zahtjeva i izdaje tisuće rješenja. Ako svaki polaznik nakon radionice uštedi skromnih 30 minuta tjedno na rutinskim zadacima, to je za 44 ljudi 22 sata mjesečno. Pomnožimo li to s godinama i daljnjim valovima edukacije, dobijemo brojku koja konkretno znači jedno: ili više posla bez novih zapošljavanja, ili kapacitet za projekte koje danas guramo ulijevo jer ne stignemo.

Sekundarna korist je standardizacija jezika i tona. Kad više djelatnika koristi sličan obrazac za pisanje dopisa, dopisi iz različitih odjela počinju zvučati ujednačenije. Građanin koji dobije rješenje iz graditeljstva i rješenje iz prosvjete neće osjećati da je u dvije različite institucije.

Krug treći: za građanina

Ovo je najmanje očiti krug, ali možda najvažniji. Ako djelatnici imaju više vremena i manje umora, to se prelijeva u građaninu na više načina.

Brže odgovore na zahtjeve. Jasnije pisane pravne odluke, jer službenik ima 10 minuta viška da ih napiše razumljivim jezikom. Manje tipfelerskih grešaka. I komunikacija koja zvuči kao da je iza nje stvarna osoba, a ne samo formular.

I jedan širi učinak koji je teško kvantificirati: povjerenje. Građanin koji dobije pravovremen i razumljiv odgovor počinje vjerovati toj instituciji. Povjerenje se gradi malim svakodnevnim transakcijama. AI alat, pravilno korišten, pomaže da te transakcije idu glatko.

Što slijedi

Iduće dvije sedmice provodimo pilot. Točan datum dobivaju prijavljeni e-mailom. Nakon pilota gledat ćemo što je radilo i što nije. Ako sve prođe kako se nadam, radionica postaje redoviti program u kalendaru Digitalne Dalmacije, dostupan i drugim institucijama javne uprave u Dalmaciji.

Paralelno, oni koji žele dublje krenut će na AI Akademiju SDŽ, produbljeni program u 3 × 2h. Tu pokrivamo napredne tehnike, automatizaciju kroz ChatGPT projekte, AI agente i sigurnosne aspekte za institucije.

Ali za sad sjedim s ovih 44 imena i zovem ih jedno po jedno. Provjeravam termin, šaljem priručnik. I razmišljam o tome kako je nešto što je prije godinu dana zvučalo apstraktno odjednom postalo nešto što netko u podne pročita, pomisli "trebao bih to znati" i prijavi se prije nego što popije kavu.

To mi je u svemu ovome najljepše.

---

Što vi vidite u ovim brojkama? Da li vas iznenađuje raspodjela profesija, ChatGPT monokultura, ili nešto sasvim treće? Zanima me što biste vi izvukli kao prvi nalaz. Pišite u komentarima.

Ako vodite slične edukacije u svojoj instituciji, ili razmišljate o uvođenju AI alata u javnoj/upravnoj domeni, javite se na digitalna@dalmacija.hr. Rado ćemo pomoći edukacijama, savjetima i materijalima (priručnik, cheat-sheet, prezentacija) i drugim regijama i institucijama.

Digital Hub Director | SW developer| AI & EdTech | Startup Ecosystems| Split, Croatia