Detalj

Pri pokretanju vlastitog posla u Hrvatskoj najčešća dilema nije što raditi, već u kojem pravnom obliku poslovati, ovisno o vrsti djelatnosti. Iako se na prvi pogled čini da je jedina razlika u nazivu, riječ je o mnogo više od toga jer svaki oblik nosi različita prava i obveze za osnivače. Odabir između paušalnog obrta, j.d.o.o.-a i d.o.o.-a, među ostalim, izravno određuje koliko će vam novca ostati u džepu, koliko ćete vremena provoditi s računovođom i kako će vas promatrati banke.

Tu su i neke dodatne pojedinosti koje se čine manjom komplikacijom, ali mogu postati uzrok kašnjenja, odugovlačenja i frustracije. Jedna od njih odnosi se na instrumente osiguranja ako se prijavite za sredstva za pokretanje poslovanja i dobijete odobrenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Vrijedi pravilo da je za svaki oblik poslovanja, osim paušalnog obrta, dovoljna zadužnica vlasnika ovjerena kod javnog bilježnika, dok je kod paušalnog obrta potrebna i zadužnica još jedne fizičke osobe.

No vratimo se na početak, a to je činjenica da se samozaposliti možemo kao fizička ili kao pravna osoba.

Među prvim pitanjima koja se pritom nameću nalaze se:

1. Koliko nas to može koštati?
2. Koliko osnivanje može trajati?
3. Može li se išta od navedenog obaviti online?

Odgovori se nalaze u tablici:

Kriterij	Obrt	d.o.o.	j.d.o.o.
Temeljni kapital	0 €	2.500 €, od čega je 625 € potrebno uplatiti odmah, a ostatak u roku od godinu dana	1 €
Troškovi osnivanja	0 €	oko 530 €	oko 180 €
Vrijeme osnivanja	1 do 3 dana	5 do 10 dana	3 do 7 dana
Postupak	e-Građani ili ured za gospodarstvo	javni bilježnik i Trgovački sud ili START servis	javni bilježnik ili START servis
Broj osnivača	1 fizička osoba	1 ili više	1 do 5

Obrt je samostalno i trajno obavljanje gospodarske djelatnosti od strane fizičke osobe sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti, koja se postiže proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. U tom slučaju ne osniva se nova zasebna pravna osoba, nego fizička osoba registrira djelatnost. Idealan je za:

• početnike s manjim prihodima
• freelancere i konzultante
• djelatnosti koje zahtijevaju stručnu spremu (frizerski saloni, automehaničari, stolari i slično)
• one koji žele minimalne troškove i administraciju.

Obrti mogu biti aktivni sezonski ili tijekom cijele godine, a zakon poznaje tri vrste obrta:

• Slobodni obrti – djelatnosti za koje nije potrebno polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti ili majstorskog ispita.
• Vezani obrti – djelatnosti za koje je potrebno položiti ispit o stručnoj osposobljenosti, imati odgovarajuću srednju stručnu spremu ili položiti majstorski ispit.
• Povlašteni obrti – djelatnosti koje je moguće obavljati samo na temelju povlastice, odnosno posebne dozvole koju izdaje nadležno ministarstvo ili drugo tijelo čija je nadležnost propisana posebnim propisima, ovisno o djelatnosti.

Posebnost obrta jest činjenica da postoje dva načina poslovanja, odnosno plaćanja davanja: klasični obrt i paušalni obrt.

Klasični obrtnici plaćaju poreze i davanja na isti način kao da posluju kroz j.d.o.o. ili d.o.o. Najjednostavniji i najjeftiniji ulazak u svijet poduzetništva ipak nudi paušalni obrt. Troškovi otvaranja minimalni su, praktički nepostojeći ako se postupak provodi putem sustava e-Građani, a temeljni kapital nije potreban.

No valja biti oprezan. Paušalni obrt nije oblik poslovanja u kojem možete imati samo jednog naručitelja, odnosno kupca. Ako je to slučaj, Porezna uprava takav odnos može smatrati prikrivenim zapošljavanjem, odnosno izbjegavanjem plaćanja doprinosa koji bi postojali kod klasičnog radnog odnosa.

S druge strane, trgovačko društvo najčešće osnivaju dvije ili više osoba s ciljem zajedničkog ostvarivanja dobiti. Možete osnovati društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Razlikuju se prema iznosu temeljnog kapitala, složenosti vođenja poslovanja i mogućnosti raspolaganja dobiti.

Jednostavni d.o.o. često se naziva „tvrtkom za euro” jer minimalni temeljni kapital iznosi upravo jedan euro, no ukupni troškovi javnog bilježnika i pristojbi pri osnivanju najčešće dosežu oko 180 eura.

Društvo s ograničenom odgovornošću najozbiljnija je i najskuplja opcija. Zahtijeva temeljni kapital od 2.500 eura te troškove osnivanja od približno 600 eura. To vrijedi ako je osnivač rezident Europske unije, a ako nije, tada plaća deset puta veći iznos temeljnog kapitala i ima zakonsku obvezu zapošljavanja tri hrvatska državljanina.

U nastavku donosimo pregled što poslovanje u pojedinom obliku znači za svaki važniji aspekt poslovanja.

Očekivani godišnji troškovi

Glavna razlika između pojedinih oblika poslovanja ogleda se u načinu na koji država tretira vaš rad i ostvarenu dobit.

Stavka	Paušalni obrt	j.d.o.o. / d.o.o.
Doprinosi (mirovinsko i zdravstveno osiguranje)	Fiksni iznos. U tekućoj godini iznosi 290,98 eura mjesečno. Ne ovisi o zaradi.	Prema zakonski propisanoj direktorskoj plaći. U tekućoj godini mjesečna obveza iznosi 472,84 eura.
Porez na prihod/dobit	Paušalni iznos koji se u tekućoj godini kreće od 203,40 do 1.080,00 eura, a plaća se tromjesečno.	10 % poreza na dobit te 12 % poreza na dohodak od kapitala pri isplati dobiti.
Knjigovodstvo	Možete ga voditi samostalno i podnositi izvješća Poreznoj upravi. U praksi, osim redovitog podmirivanja obveza, nema značajnijih administrativnih zahtjeva osim predaje godišnjih obrazaca do 15. siječnja za prethodnu godinu.	Obvezno je i vrlo preporučljivo kako biste se mogli posvetiti osnovnoj djelatnosti. Cijena usluge najčešće se kreće od 100 do 300 eura mjesečno.
Članarine i naknade	Komorski doprinos.	Šumski doprinos, spomenička renta i članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori nakon dvije godine poslovanja.

Porezni tretman i raspolaganje novcem

Ovo je jedna od ključnih točaka koju novi poduzetnici često ne razumiju u potpunosti.

Kod paušalnog obrta vi i obrt predstavljate istu pravnu osobu. Sav novac na računu može se koristiti bez posebnih obrazloženja. Možete ga trošiti na svakodnevne potrebe, podizati na bankomatu ili ulagati bez dodatnog oporezivanja. Limit iznosi 60.000 eura ukupnih primitaka godišnje.

Ako paušalni obrtnik prijeđe taj iznos, gubi mogućnost paušalnog oporezivanja te prelazi na vođenje poslovnih knjiga prema pravilima oporezivanja dohotka ili dobiti, što uključuje i obvezan ulazak u sustav PDV-a.

Pritom je važno imati na umu da se promatra ukupan iznos primitaka ostvarenih preko istog OIB-a. Primjerice, ako ste putem paušalnog obrta ostvarili 45.000 eura primitaka, a uz to imali još 16.000 eura prihoda od turističkog najma kao registrirani iznajmljivač, prešli ste propisani prag. U obzir se uzimaju svi ostvareni primitci.

Ako ste obrtnik dohodaš, bilo od samog početka poslovanja ili nakon prelaska limita, raspolaganje novcem mora biti dokumentirano i obrazloženo. Sredstva se ne mogu koristiti proizvoljno, a na to će vas upozoriti svaki odgovoran knjigovođa. S druge strane, tada se otvara mogućnost korištenja neoporezivih primitaka i prebijanja ulaznog i izlaznog PDV-a, što nije moguće dok poslujete kao paušalni obrtnik.

Kod j.d.o.o.-a i d.o.o.-a tvrtka je zaseban pravni subjekt te je novac na računu vlasništvo tvrtke, a ne vlasnika. Kako biste ga zakonito koristili za privatne potrebe, na raspolaganju su vam tri mogućnosti:

• isplata plaće, uz redovito plaćanje poreza i doprinosa
• isplata dobiti na kraju godine, nakon plaćanja poreza na dobit i poreza na dohodak od kapitala
• neoporezive isplate tijekom godine koje moraju biti namjenske i potkrijepljene odgovarajućom dokumentacijom.

Odgovornost i rizik

U svakoj djelatnosti postoji određena razina rizika od tužbi. U IT sektoru taj rizik možda nije toliko izražen kao u građevinarstvu, ali ipak postoji. Primjerice, može se raditi o curenju podataka, neispunjavanju ugovornih obveza prema velikom klijentu ili drugim poslovnim propustima. Stoga je važno imati na umu kojom imovinom poduzetnik odgovara za eventualne obveze.

• Obrt – odgovarate cjelokupnom svojom imovinom. Ako obrt duguje 50.000 eura, a nema dovoljno sredstava na računu, ovrha se može provesti nad vašim osobnim automobilom, nekretninom ili ušteđevinom.
• d.o.o. – odgovornost je ograničena na imovinu društva. Vaša osobna imovina u pravilu je zaštićena, osim u slučajevima dokazanog proboja pravne osobnosti, odnosno namjernog izvlačenja novca ili drugih oblika zlouporabe društva.

Kreditna sposobnost i tretman banaka

Ako planirate širenje poslovanja i već imate ugovorene poslove, d.o.o. je neusporedivo bolji oblik za rast i razvoj.

Bankovni krediti

Paušalne obrtnike banke i dalje promatraju s određenim oprezom. Najčešće zahtijevaju najmanje tri godine poslovanja te priznaju samo dio prihoda kao osnovu za procjenu kreditne sposobnosti, bez obzira na stvarnu zaradu.

S druge strane, d.o.o. s urednim financijskim izvještajima i najmanje dvije poslovne godine iza sebe znatno lakše dolazi do leasinga, investicijskih kredita i drugih oblika financiranja.

HAMAG i HBOR financiranje

Iako i obrtnici mogu podnositi zahtjeve za financiranje, d.o.o. često ima prednost zbog transparentnijeg knjigovodstva i veće kapitalne osnovice.

Programi HAMAG-a i HBOR-a posebno su zanimljivi IT tvrtkama koje trebaju sredstva za opremu i obrtni kapital, ali i manjim proizvodnim poduzećima koja planiraju razvoj poslovanja.

U praksi HAMAG kroz programe financiranja do 100.000 eura i rokove otplate do deset godina redovito uključuje i obrtnike, dok HBOR zbog većih iznosa financiranja u najvećem broju programa uglavnom surađuje s trgovačkim društvima poput d.o.o.-a.

Kada je vrijeme za promjenu pravnog oblika?

Većina poduzetnika poslovni put započinje kao paušalni obrtnik jer je riječ o najjeftinijem načinu testiranja poslovne ideje. To je svojevrsno testno okruženje za početak poslovanja. Ako ideja ne uspije, trošak takvog pokušaja najmanji je među zakonom dopuštenim opcijama.

No, s promjenama poslovnih okolnosti prelazak na d.o.o. itekako ima smisla kada:

• godišnji prihodi prelaze 60.000 eura, u što ulaze svi prihodi koje ostvaruje osoba koja dijeli isti OIB s obrtom u svom vlasništvu
• planirate zaposliti prvu osobu jer su doprinosi i administracija vezani uz zaposlenike u obrtu složeniji
• ulazite u projekte s višom razinom odgovornosti i rizika
• želite graditi brend koji jednog dana planirate prodati, budući da se obrt ne može prodati jer je vezan uz vlasnika, dok je d.o.o. zaseban poslovni subjekt koji se može prenijeti ili prodati.

Ako se iz bilo kojeg razloga odlučite zatvoriti svoj poslovni pothvat, valja imati na umu da se obrt može zatvoriti vrlo brzo i bez značajnijih troškova, dok likvidacija d.o.o.-a traje mjesecima i najčešće stoji najmanje 600 eura javnobilježničkih i drugih administrativnih troškova.