Kada smo 2021. pokrenuli JUNIOR DEV, nismo tražili još jednu temu za edukaciju iz programiranja. Kroz suradnju s tehnološkim tvrtkama stalno smo slušali o istom problemu. Mladi imaju znanje, ali između fakulteta i prvog ozbiljnog developerskog posla postoji prostor koji nije uvijek jednostavno prijeći.
Tu smo vidjeli mjesto za JUNIOR DEV.
Pet godina poslije i tehnologija i tržište izgledaju drukčije. AI je postao dio svakodnevnog rada developera, mijenjaju se alati, a s njima i ono što tvrtke očekuju od mladih ljudi koji tek ulaze u struku. Mijenjao se zato i JUNIOR DEV, ali njegova je uloga ostala ista - mladima dati priliku da ono što znaju pokušaju primijeniti u praksi.
.jpg)
Tko je ovogodišnja JUNIOR DEV generacija?
Ove godine u dvoranu Županijskog tehnološkog huba Digitalna Dalmacija sjelo je 20 polaznika iz Splita, Sinja, Drniša, Trilja, Solina, Podstrane i Zmijavaca.
Vice Elezović, Petar Grabić, Nikolina Vulić, Marta Vuković, Ante Čović, Tin Jurić, Ivan Vukas, Katarina Botić, Vatroslav Bundara, Antun Barčot, Josip Ćužić, Anela Mrkonjić, Bruna Panžić, Marita Podrug, Nina Srzić, Ivan Mrkonjić, Katarina Strinić, Stipe Barać, Luka Lozo i Dario Tomislav Ševar.
Među njima su studenti PMF-a Split i FESB-a, s različitim razinama iskustva i različitim razlozima zbog kojih su se prijavili. Ono što im je zajedničko jest želja da izađu iz zone teorije i vide kako izgleda kada nešto treba napraviti od početka do kraja.
Upravo su to radili proteklih deset tjedana.
Od prvog retka koda do aplikacije
Ovogodišnji JUNIOR DEV bio je usmjeren na moderni .NET razvoj. Deset susreta i ukupno 30 sati rada vodilo ih je od osnova Blazora i rada s komponentama do Web API-ja, baza podataka, CRUD operacija i povezivanja naučenog u funkcionalnu full-stack aplikaciju.
Kroz cijeli proces pratili su ih mentori Ante Bartulović i Lovre Trogrlić.
Predavanja nisu bila zamišljena tako da polaznici gledaju gotovo rješenje i pokušavaju ga ponoviti. Kod je nastajao pred njima, redak po redak, a s njim i greške. Tražilo se gdje je problem, vraćalo nekoliko koraka unatrag, ispravljalo i pokušavalo ponovno.
Da takav način rada polaznicima odgovara, pokazala je i anketa koju smo proveli nakon prva četiri predavanja. Čak 80 posto polaznika dotad je uživo pratilo sva predavanja, a 90 posto materijale je ocijenilo odličnima. Osam od deset polaznika navelo je da nema poteškoća u praćenju gradiva, a jednako toliko njih posebno je istaknulo jasnoću predavača. Nitko predavanja nije ocijenio nejasnima ili teškima za praćenje.
A kada smo ih pitali što bi željeli više, odgovor je bio prilično jasan - još prakse i hands-on zadataka.
Upravo taj odgovor možda najbolje opisuje ovu generaciju. Nije im bilo dovoljno pratiti kako se nešto radi. Htjeli su što više toga pokušati sami.
Što kada se ugasi laptop i završi fakultet?
Ove godine htjeli smo napraviti još jedan korak. Jer pitanja mladih developera ne završavaju na tome kako napisati kod.
Što nakon fakulteta? Kako doći do prvog posla? Gdje pratiti prilike? Kome se javiti? Kako ući u tech zajednicu ako u njoj još nikoga ne poznaješ?
O tim se pitanjima razgovaralo i tijekom gostovanja Mladena Macanovića, osnivača Blazorisea. Polaznicima je iz vlastitog iskustva govorio o tome kako iz Dalmacije razvijati proizvod za globalno tržište i što je naučio na tom putu.
Razgovor smo nakon predavanja nastavili u coworking zoni Huba, ovaj put bez prezentacije i formalnog programa. Organizirali smo networking kako bi polaznici imali priliku razgovarati međusobno, ali i postaviti pitanja za koja često nemaju pravog sugovornika. Gdje tražiti prvi posao, kako doći do ljudi iz struke, što raditi još tijekom studija i kako pratiti ono što se događa na tržištu bile su samo neke od tema.
Razgovarali smo i o tome kako se profesionalno predstaviti. Savjetovali smo im da već sada urede svoje LinkedIn profile, prate tvrtke i ljude iz struke, odlaze na događanja i budu u toku s novostima iz tech zajednice.
Prvi posao, uostalom, ne počinje prvom prijavom za posao. Puno toga može se napraviti i prije nje.
Zašto su se prijavili?
Razlozi zbog kojih je ovih 20 mladih ljudi došlo na JUNIOR DEV nisu isti. Netko je želio nadograditi ono što već uči na fakultetu, netko prvi put samostalno proći razvoj cijele aplikacije, a netko provjeriti koliko je spreman za ono što slijedi nakon studija.
Jedan od polaznika to je ovako opisao:
„Na fakultetu dobiješ dobru podlogu, ali htio sam vidjeti kako izgleda kada stvarno moraš napraviti cijelu aplikaciju. Ovdje nije dovoljno da znaš jedan dio, nego moraš povezati sve i natjerati to da na kraju radi.“
Dvije polaznice upoznali smo i nešto bolje. Nikolinu Vulić i Brunu Panžić pratili smo tijekom jednog dana JUNIOR DEV-a, od dolaska u Hub i predavanja do rada s mentorima i onog dobro poznatog trenutka kada kod jednostavno ne radi ono što ste zamislili.
Nikolina kaže:
„Kad nešto radiš sam kod kuće i zapneš, zna se dogoditi da izgubiš dosta vremena na jednu stvar. Ovdje odmah možeš pitati, ali ne dobiješ samo odgovor, nego zajedno prođemo zašto nešto ne radi. To mi je možda i najkorisniji dio.“
Bruna je na program došla s nešto drukčijim pitanjem.
„Meni je bilo važno vidjeti mogu li znanje koje već imam stvarno primijeniti. Jedno je riješiti zadatak, a drugo krenuti od ideje i sam pokušati složiti cijelu aplikaciju. Upravo me taj dio najviše zanimao kada sam se prijavila.“
Njih dvije pokazale su samo dio onoga što se proteklih tjedana događalo u Hubu. Iza svakog od 20 imena drugačiji je put do JUNIOR DEV-a, a uskoro ćemo vidjeti i 20 različitih rezultata njihova rada.
Sljedeći susret je Demo Day
Predavanja su završila, ali program još nije.
Svaki polaznik znanje stečeno tijekom deset tjedana sada pretvara u vlastiti projekt koji će 22. rujna predstaviti na završnom Demo Dayu u Županijskom tehnološkom hubu Digitalna Dalmacija.
Za dio njih bit će to prvi put da svoj rad predstavljaju pred drugima. Neće trebati samo pokazati radi li aplikacija. Trebat će objasniti ideju, odluke koje su donosili i kako su od početnog problema došli do rješenja koje će tog dana biti pred publikom.
Tu se zapravo vraćamo na 2021. i razlog zbog kojeg je JUNIOR DEV pokrenut.
Kao javni sektor ne možemo zamijeniti fakultet, kao što ne možemo zamijeniti ni prvo radno iskustvo u tehnološkoj tvrtki. Možemo, međutim, ta dva svijeta približiti i mladima dati prostor u kojem mogu pokušati, pogriješiti, pitati, upoznati ljude iz struke i na kraju napraviti nešto svoje.
To je posebno važno danas. AI može napisati kod u nekoliko sekundi, ali iza dobrog proizvoda i dalje mora biti netko tko razumije problem, zna procijeniti ponuđeno rješenje i od početne ideje napraviti nešto što stvarno funkcionira.
Od prve JUNIOR DEV generacije do danas kroz program je prošlo više od 200 mladih ljudi. Tehnologije koje su učili mijenjale su se zajedno s tržištem na koje izlaze.
Na kraju, Demo Day nije zadnja točka. Nakon njega polaznike čekaju meetup zajednica od preko 1200 članova, coworking, i kad dođe ideja, STARTit i GROWit program. Tako to ide u Digitalnoj Dakmaciji - program po program, cjelina po cjelina.