Kada se vratimo u 2017. godinu, praktično učenje programiranja bilo je znatno manje dostupno nego danas i uglavnom vezano uz pojedine specijalizirane škole. EDIT je pokrenut kako bi učenicima iz različitih dijelova Splitsko-dalmatinske županije omogućio pristup digitalnim znanjima koja će u godinama koje slijede postajati sve važnija.
Poruka „Znanje dostupno svima“ zato nije ostala samo slogan. EDIT je tijekom godina stigao u škole u Splitu, Solinu, Kaštelima, Omišu, Trogiru, Imotskom, Sinju, Makarskoj, Supetru, Šestanovcu, Grohotama i drugim dijelovima županije. Učenici su prolazili prve razine programiranja, izrađivali web-stranice, igre i aplikacije, a s razvojem tehnologije u program su ulazili umjetna inteligencija, neuronske mreže i računalni vid.
U pojedinim školama dostupnost nije značila samo dovesti edukaciju. Osiguravana je i računalna oprema kako bi učenici mogli raditi na zahtjevnijim sadržajima. Upravo je tijekom jednog od takvih posjeta župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban naglasio da mladima treba osigurati i znanje i uvjete za rad.
„Nova računala koja dobivaju nisu samo poklon, nego ulaganje u budućnost. Uvjeren sam da će upravo ti učenici sutra stvarati tvrtke i razvijati IT sektor u našoj županiji“, kazao je župan Blaženko Boban.
Iza deset generacija stoje i generacije nastavnika
Gotovo deset godina EDIT-a nije moguće ispričati samo kroz broj učenika. Program se razvijao zahvaljujući EDIT nastavnicima, edukatorima i koordinatorima koji su sadržaj prenosili u učionice diljem županije.
Važnu ulogu od početaka imaju profesori i suradnici Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu, među kojima su Saša Mladenović, Goran Zaharija i Divna Krpan, uz brojne EDIT nastavnike i mentore. Njihov zadatak nije bio samo učenicima pokazati kako napisati kod, nego ih naučiti razmišljati, rješavati probleme i kroz konkretan rad dolaziti do vlastitih rješenja.
Dugogodišnja EDIT nastavnica Andrijana Skelić upravo je praktičan rad izdvajala kao jedan od razloga zbog kojih učenici ostaju motivirani. Kada ono što su upravo naučili mogu odmah napraviti na računalu, razvija se radoznalost, a s njom i kreativnost.
Te dvije riječi gotovo deset godina poslije ponovno dolaze u središte EDIT-a.
Od web-stranica do umjetne inteligencije
Razvoj programa možda se najbolje vidi kroz učeničke projekte. Jedan od primjera bila je Pametna Astra, inteligentna web-aplikacija koju je učenica osmog razreda Ana razvila uz mentorstvo nastavnika Boška Lišnića. Aplikacija je korištenjem neuronskih mreža prepoznavala namirnice i nošenje zaštitne maske, bila je prilagođena slijepim i slabovidnim osobama te omogućavala glasovni unos.
Takvi projekti pokazuju da umjetna inteligencija u EDIT nije stigla 2026. godine. Učenici su se s neuronskim mrežama i računalnim vidom susretali godinama ranije, dok je kod postupno postajao sredstvo kojim se rješava konkretan problem.
Ono što se danas promijenilo jest sama tehnologija. Generativna umjetna inteligencija postala je dostupna gotovo svakome i može u nekoliko sekundi napraviti ono za što je nekada trebalo puno više tehničkog znanja. Zbog toga se mijenja i pitanje što učenike treba učiti.
Neki su na EDIT-u pronašli svoj budući put
Možda najbolji rezultat dosadašnjih generacija ipak nisu brojke, nego ljudi čiji se put kroz EDIT može pratiti godinama poslije. Mia Vrdoljak prošla je sve razine EDIT-a i potom upisala računarstvo na FESB-u, a stečeno znanje pomoglo joj je tijekom studija i pri prvim razgovorima za posao. Franko Cvrlje govorio je o utjecaju EDIT-a na odabir daljnjeg obrazovanja, dok je Ivan Garmaz već kao maturant na razgovoru za praksu mogao pokazati konkretne projekte izrađene tijekom programa.
Taj se put kod nekih nastavlja i danas. Nikolina Vulić u šestoj je generaciji s Larom Berket osvojila nagradu za projekt „Kolibrić“, a danas je polaznica JUNIOR DEV-a 2026, zajedno s još jednom bivšom EDIT polaznicom i današnjom studenticom PMF-a Brunom Panžić.
Neki su se programu vratili u potpuno novim ulogama. Luka Bajto od EDIT CodeSchoola i JUNIOR DEV-a došao je do uloge predavača, dok se Tonino Kaštelan od nekadašnjeg polaznika i srednjoškolca na praksi u tehnološkoj tvrtki vratio kao mentor novim EDIT generacijama.
Neće svaki učenik koji upiše EDIT postati developer, niti je to cilj. Vrijednost je u tome da dovoljno rano dobije priliku upoznati tehnologiju, dok oni koji u njoj pronađu svoj put mogu nastaviti prema fakultetu, JUNIOR DEV-u, tehnološkoj zajednici i prvim profesionalnim iskustvima.
„EDIT CodeSchool pokrenuli smo upravo zato da mladima damo priliku na vrijeme otkriti svijet programiranja i tehnologije. Ako im se to svidi, mogu se razvijati puno brže i kvalitetnije nego kroz redovni obrazovni sustav. Danas, nakon osam generacija, jasno je da smo pogodili, broj polaznika i njihovi rezultati govore sami za sebe“, istaknuo je ranije voditelj Digitalne Dalmacije Damir Brčić.
Od EDIT-a prema fakultetu, industriji i JUNIOR DEV-u
Dio programa tijekom godina postali su i susreti s onim što učenike čeka nakon škole. EDIT-ovci su posjećivali PMF, FESB, PICS@FESB, tehnološke inkubatore i tvrtke, upoznavali developere i poduzetnike te iz prve ruke vidjeli kako izgledaju studiranje i rad u tehnološkom sektoru.
Za 52 učenika Gimnazije dr. Mate Ujevića iz Imotskog tako je organiziran posjet SPINIT-u, PMF-u, FESB-u i PICS@FESB-u, dok je napredna EDIT grupa u tvrtki SeekandHit upoznala različite poslove i procese koji stoje iza tehnoloških proizvoda.
S vremenom se iz EDIT-a razvio i jasan nastavak obrazovnog puta. Kroz Digitalnu akademiju Digitalne Dalmacije učenici nakon naprednijih razina mogu nastaviti prema programima poput JUNIOR DEV-a, koji ih približava konkretnom radu i tržištu. Već nakon njegove prve generacije četvero najboljih polaznika dobilo je priliku za posao u splitskoj tehnološkoj tvrtki NAIS.
Tako se tijekom godina gradio put od prvog susreta s programiranjem, preko fakulteta i naprednijih edukacija, do tehnološke zajednice i prvih profesionalnih prilika.
Deseta generacija mijenja EDIT, ali ne i njegovu ideju
Gotovo deset godina nakon početka, EDIT ponovno odgovara na promjenu vremena. Kada je program pokrenut, pitanje je bilo kako učenicima omogućiti da nauče programirati. Danas, kada umjetna inteligencija može napisati kod u nekoliko sekundi, pitanje postaje drukčije:
Što djeca trebaju učiti kada AI već može napisati kod?
Za učenike od 5. do 8. razreda odgovor donosi EDIT Quest, novi koncept u kojem se više ne kreće od programskog jezika, nego od problema stvarnog korisnika. Učenici će istraživati, razgovarati, raditi u timovima i osmišljavati vlastita rješenja, dok će programiranje i umjetna inteligencija koristiti kao alate kojima svoje ideje mogu pretvoriti u konkretan proizvod.
Za srednjoškolce se nastavlja EDIT CodeSchool, kroz različite razine programiranja i mogućnost daljnjeg razvoja prema programima Digitalne akademije.
Promijenili su se alati, sadržaji i tehnologija, ali temeljna ideja nije. Učenik iz Splita, Imotskog, Sinja, Kaštela, Trogira, Omiša, Supetra ili nekog drugog dijela županije i dalje treba dobiti priliku dovoljno rano otkriti što može napraviti s tehnologijom.
Nekome će EDIT pomoći da odabere fakultet, netko će na njemu napraviti svoj prvi ozbiljan projekt, netko nastaviti prema JUNIOR DEV-u, a netko se godinama poslije vratiti kao mentor novoj generaciji. Upravo je u tome možda najbolji rezime gotovo deset godina programa.
EDIT od početka nije trebao stvarati samo učenike koji znaju napisati kod. Trebao im je dati priliku da otkriju što mogu napraviti sa znanjem koje imaju.
Deseta generacija nastavlja tu priču u novom tehnološkom vremenu. EDIT provode Splitsko-dalmatinska županija i Digitalna Dalmacija u suradnji s Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Splitu, kao dio Digitalne akademije i šireg sustava razvoja digitalnih vještina.
Prijave za jubilarnu desetu generaciju otvorene su do 3. listopada. Novi EDIT donosi dva puta, EDIT Quest za osnovnoškolce i EDIT CodeSchool za srednjoškolce, a sve informacije o programu i prijavama dostupne su na službenim kanalima Digitalne Dalmacije.