Poslovni račun je otvoren, prvi računi izlaze, novac počinje ulaziti i izlaziti. I onda u pravilu stigne trenutak kada gotovina na računu ne prati ritam obveza: dobavljač traži plaćanje danas, a kupac plaća za trideset dana. Ili se ukaže prilika - stroj, dostavno vozilo, oprema koja bi udvostručila kapacitet, materijal na koji se dobije dodatan rabat ako se plaća avansno - ali novca za to jednostavno nema dovoljno.
Bilo bi super da se tada, ničim izazvan, iznenada pojavi investitor, no u 99,99 % slučajeva adresa na kojoj treba tražiti rješenje jest poslovna banka.
Kako ne biste gubili vrijeme, donosimo pregled osnovnih proizvoda, s naglaskom na to kada koji uzeti - i kada ne.
Osnovni proizvodi - što je zapravo što?
Prije nego što usporedimo kada što koristiti, vrijedi razdvojiti pet proizvoda koje ćete najčešće susretati. Lako ih je pomiješati jer svi „daju novac“, ali svaki rješava posve drugu vrstu problema.
|
Proizvod ili usluga banke
|
Opis i kada ima smisla korištenje
|
|
Poslovni račun
|
Temelj svega.
Preko njega ide sav promet društva, plaćaju se dobavljači, primaju uplate kupaca, obračunavaju plaće i doprinosi. Za d.o.o. je obvezan; nije proizvod financiranja nego infrastruktura. Njegov jedini stalni „trošak“ je mjesečna naknada.
|
|
Prekoračenje po žiro-računu (zvano i dopušteni minus)
|
Kratkoročni obnovljivi izvor gotovine vezan uz sam račun.
Služi za premošćivanje jaza između izdanog i naplaćenog računa — dakle za likvidnost, ne za ulaganje.
|
|
Poslovna kartica
|
Sredstvo plaćanja i - kod kreditne varijante - kratkog odgode plaćanja. Debitna troši ono što na računu jest; kreditna ili charge kartica omogućuje potrošnju uz odgodu naplate do idućeg ciklusa.
|
|
Leasing
|
Financiranje konkretne pokretnine (vozilo, stroj, oprema) gdje sam predmet služi kao osiguranje. Vlasništvo i porezni tretman ovise o obliku leasinga
|
|
Investicijski kredit
|
Dugoročni novac za veće ulaganje u nekretnine, proizvodne linije, opremu većeg kapaciteta, adaptaciju prostora. Otplaćuje se godinama i gotovo uvijek traži kolateral.
|
Kada koji koristiti? Tu se može primijeniti pravilo palca prema kojem svaki proizvod, odnosno usluga, ima svoj razlog postojanja.
Račun je stoga za svakodnevni promet, prekoračenje i kartica služe za likvidnost i premošćivanje, a leasing i kredit za ulaganja koja se isplaćuju tijekom duljeg razdoblja. Kada se ta granica pomiješa - kada se ulaganje financira minusom ili se trajni manjak gotovine „liječi“ karticom - trošak brzo naraste, a sama struktura poslovanja dobije neželjene utege kojih se u načelu teško i dugo rješava.
.png)
Što banka zapravo gleda kada procjenjuje poslovnog klijenta?
Bez obzira na proizvod, banka u pozadini radi istu stvar: procjenjuje hoće li joj novac biti vraćen. Razumjeti što gleda znači i bolje se pripremiti - i češće dobiti „da“.
Promet preko računa - koliko novca redovito prolazi vašim poslovnim računom i koliko je taj promet stabilan. Zato banke nude povoljnije uvjete klijentima koji preko njih vode glavninu prometa: vide priljev i lakše procjenjuju rizik.
Bonitet i financijski rezultati - prihodi, dobit, zaduženost, odnos duga i prihoda. Kod postojećih društava gledaju se godišnji financijski izvještaji (GFI), a kod novih poslovni plan i projekcije.
Urednost prema državi i bankama - postoje li blokade računa, dugovanja po osnovi poreza i doprinosa te kašnjenja u podmirivanju postojećih obveza. Blokada ili dug prema Poreznoj upravi gotovo sigurno znače „ne“ dok se problem ne razriješi, bilo otplatom bilo sporazumom o obročnoj otplati. Najčešće se tolerira manji iznos nastao u tekućem poslovanju koji se podmiruje u uobičajenom roku.
Kreditna povijest - kako ste dosad otplaćivali svoje obveze. Uredna povijest otvara vrata; zabilježena kašnjenja ih zatvaraju ili financiranje čine skupljim, ma koliko projekt bio can't miss prilika.
Kolateral i instrumenti osiguranja - što banka može aktivirati ako otplata stane: nekretninu, opremu, zadužnicu, mjenicu ili jamstvo. Što je iznos veći, a rok otplate dulji, to je kolateral važniji.
Staž i ozbiljnost poslovanja - koliko dugo poslujete i djeluje li poslovanje održivo. Društvo staro tri mjeseca i ono koje posluje tri godine banka ne gleda jednako.
Za novoosnovane tvrtke bez poslovne povijesti i kolaterala upravo je posljednja točka najveća prepreka. I tu, srećom, priča ne staje na banci, odnosno na njezinu osnovnom programu, jer u određenim razdobljima postoje jamstveni programi povezani s vanjskim agencijama i razvojnim bankama.
Gdje u sve to ulaze HAMAG-BICRO i HBOR?
Kada banka kaže „premalo kolaterala“ ili „prekratak staž“, to još ne znači kraj. Dvije državne institucije postoje upravo kako bi premostile taj jaz između poduzetnika i banke: HAMAG-BICRO (Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije) i HBOR (Hrvatska banka za obnovu i razvitak). Ne konkuriraju bankama, već se njihovi programi kombiniraju s bankovnim financiranjem prema načelu podjele rizika.
HAMAG-BICRO najčešće ulazi kao jamac. Umjesto da vi banci ponudite nekretninu koju možda nemate, HAMAG-BICRO banci izdaje jamstvo - preuzima dio rizika otplate i time banku „ohrabruje“ da odobri kredit. U aktualnom Jamstvenom programu PLUS pokriće ide do 80 % glavnice za investicijske kredite (jamstvo do 2 milijuna eura), odnosno do 50 % za obrtna sredstva (do milijun eura), uz mogućnost subvencije kamatne stope iz NPOO-a.
Uz jamstva, HAMAG-BICRO nudi i izravne zajmove s vrlo niskim, fiksnim kamatnim stopama - primjerice, mikro zajam za rast i uključenost od 1.000 do 25.000 eura, s kamatnom stopom koja počinje od 0,5 % i mogućnošću otpisa dijela glavnice. To je često jedan od najpovoljnijih izvora početnog financiranja.
HBOR djeluje kao razvojna banka i do poduzetnika u pravilu dolazi na dva načina: izravno ili, češće, putem poslovne banke, koja odobrava i administrira kredit, dok HBOR osigurava povoljniji izvor sredstava. Rezultat su niže, fiksne kamatne stope i dulji rokovi otplate nego kod klasičnog komercijalnog kredita.
Programi poput „Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata“ nude kredite do 400.000 eura s fiksnim kamatnim stopama koje počinju oko 2 - 3 % i rokovima otplate do 12 godina, uz poček od nekoliko godina. Postoje i posebne linije za turizam, energetsku učinkovitost, modernizaciju proizvodnje i obrtna sredstva.
U praksi to izgleda ovako: banka je i dalje mjesto na kojem potpisujete ugovor i preko kojeg novac teče, ali HAMAG-BICRO svojim jamstvom nadomješta kolateral koji nemate, a HBOR može omogućiti povoljnije uvjete financiranja. Za mladu tvrtku bez imovine i poslovne povijesti takva kombinacija može biti razlika između odbijenice i odobrenog ulaganja.
Jedna praktična napomena: uvjeti, iznosi i otvoreni programi mijenjaju se iz godine u godinu, pa i iz kvartala u kvartal, te se objavljuju u ciklusima. Stoga je prije odluke dobro provjeriti aktualne uvjete na stranicama HAMAG-BICRO-a i HBOR-a ili kod svoje banke - mnoge banke imaju posebne programe suradnje jasno istaknute u informativnim materijalima i na svojim mrežnim stranicama.
Ništa vas ne košta pitati.
Možemo zaključiti
Banka poduzetniku ne nudi jedan proizvod, nego alatnu kutiju punu pravih alata za pravi problem. Račun za promet, prekoračenje i kartica za kratkoročnu likvidnost koja se vraća na nulu, leasing za vozila i tipsku opremu, kredit za ozbiljna i dugoročna ulaganja. Kada se te granice poštuju, financiranje radi za vas; kada se pomiješaju, radi protiv vas - najčešće kroz skupu kamatu na trajni minus ili karticu.
A ako vam banka kaže da ste premladi ili premali - sjetite se da između vas i nje stoje HAMAG-BICRO i HBOR, čiji je posao upravo to: pretvoriti „ne još“ u „može“.
Kao i uvijek, sve se na kraju vidi na računu.
Ako ste uredni u poslovanju, nemate neobjašnjiva razdoblja blokade ni porezne dugove, a poslovanje vam je pozitivno ili imate ugovorene poslove - bit ćete privlačniji i bankama.