Lovre Trogrlić bio je učenik sedmog razreda kada se prijavio u prvu generaciju EDIT-a, ne znajući zapravo što stoji iza riječi programiranje. Klara Bruna Tomić pohađala je opću gimnaziju u kojoj programiranje nije ni imala priliku učiti, a na EDIT ju je doveo plakat na školskom hodniku. Godinama poslije Lovre je koordinator EDIT-a i mentor na JUNIOR DEV-u, dok je Klara programerka, mentorica i suosnivačica tehnološkog startupa koji se razvijao u sklopu prvog GROWit akceleratora Digitalne Dalmacije. Njihovi različiti putevi danas pokazuju koliko daleko može odvesti prilika koju učenik dobije dovoljno rano.
Dok se otvaraju prijave za jubilarnu desetu generaciju EDIT-a, njihove priče zanimljive su i zbog vremena u kojem su počele. Tada generativna umjetna inteligencija nije mogla u nekoliko sekundi napisati kod, a prvi izazov bio je uopće otkriti što programiranje jest.
Lovrina priča počela je 2017. godine, s prvom generacijom EDIT-a.
„Išao sam u sedmi razred osnovne škole. U školi sam čuo da kreće tečaj izrade web stranica, to me odmah zainteresiralo i prijavio sam se. Računala su me oduvijek zanimala, a programiranje je bila riječ koju su svi spominjali, iako zapravo nisam znao što stoji iza nje. EDIT mi je bio prilika da napokon vidim što je to.“
Klara je do EDIT-a došla kao učenica V. gimnazije Vladimir Nazor u Splitu. U općoj gimnaziji informatiku je imala samo u prvom razredu, a programiranje nije bilo dio nastave. Zanimale su je matematika i računala, sudjelovala je na Infokup natjecanjima iz Osnova informatike, ali programerskog predznanja nije imala.
„Za EDIT sam čula preko plakata koji je bio na školskom hodniku. Nisam ni otprilike znala što je programiranje, iako sam kao dijete dosta gejmala. Uvijek sam razmišljala kako bi bilo idealno da postoji neka igrica koju sam ja zamislila, ali nisam imala pojma kako bi ta igrica zapravo mogla nastati.“
Od prvog EDIT-a do fakulteta, posla i novih uloga
Kod oboje je iskustvo s EDIT-a utjecalo na ono što su birali poslije. Klara se sjeća prvih HTML elemenata i osjećaja kada bi nešto napisala u kodu i rezultat se pojavio na ekranu. Nakon EDIT-a nastavila je pohađati škole programiranja, a zatim upisala računarstvo na FESB-u.
Lovre je zbog interesa koji se razvio na EDIT-u već pri upisu u srednju školu tražio gimnaziju s više informatike. Odabrao je III. gimnaziju u Splitu, a potom također računarstvo na FESB-u.
„Kad pogledam unatrag, cijeli taj niz odluka krenuo je od jednog tečaja u sedmom razredu“, kaže Lovre.
Klarin se put nastavio kroz JUNIOR DEV, koji je pohađala kao studentica treće godine. Ondje su radili na stvarnom projektu, avio aplikaciji, upoznavali Blazor tehnologiju, a nakon završetka programa dobila je i ponudu za posao. Potom je s dvojicom kolega s fakulteta i profesorom osnovala developAAR, današnji Soundscaper, startup kojim se i danas aktivno bavi, te prošla STARTit akademiju Digitalne Dalmacije.
Upravo joj je taj slijed pokazao kako se različiti programi mogu nadograđivati jedan na drugi.
„EDIT i JUNIOR DEV naučili su me kako nešto napraviti, a STARTit zašto i za koga. Upravo mi je to dalo znanje da budem poduzetnica. Danas, da želim, mogla bih krenuti bilo koju ideju razvijati od nule i točno znam kako bih to napravila.“
Lovrin je put krenuo prema prijenosu znanja. Nakon što je na naprednom JavaScript tečaju osvojio prvo mjesto, postao je predavač na EDIT-u. Danas je koordinator EDIT-a i mentor na JUNIOR DEV-u.
„Krenuo sam kao polaznik EDIT-a u osnovnoj školi i od tada sam, na ovaj ili onaj način, stalno bio tu negdje. Nakon što sam postao predavač shvatiš koliko nešto stvarno razumiješ, jer to moraš objasniti nekome tko to vidi prvi put. Danas program gledam s obje strane: i kako ga organizirati, i kako raditi izravno s polaznicima.“
Što se mijenja kada AI može napisati kod?
Gotovo deset godina poslije promijenili su se i tehnologija i učenici koji dolaze na EDIT. Lovre iz generacije u generaciju vidi da današnji polaznici odrastaju uz aplikacije i AI alate, dolaze s više predznanja i brže očekuju rezultat.
„Nama je bilo normalno satima tražiti grešku u programu, a oni su navikli da je odgovor udaljen jedan upit. Zato je danas dio posla mentora i naučiti ih da zastanu i pokušaju razumjeti što se zapravo događa u pozadini.“
Klara AI danas koristi u svakodnevnom radu i smatra da ga mladi ne trebaju izbjegavati. Važnije je naučiti kako ga koristiti i razumjeti ono što im ponudi.
„AI danas stvarno može napisati kod u sekundi. Ali on piše ono što mu kažeš, a da bi mu znao reći pravu stvar, moraš razumjeti problem. Mladi trebaju učiti kako rastaviti problem, kako procijeniti je li rješenje dobro i kako prepoznati grešku. Osnove programiranja i dalje su važne jer bez njih ne možeš procijeniti ono što ti AI da.“
Lovre tu promjenu sažima iz perspektive mentora: „Prije je najveća prepreka bila naučiti napisati kod. Danas nam AI u tome može jako puno pomoći, ali nam ne može reći što treba napraviti i za koga. Ako učenika od početka učimo da prvo razumije problem i onoga tko će njegovo rješenje koristiti, dajemo mu nešto što neće zastarjeti za dvije godine.“
Upravo se na toj ideji temelji i dio promjena u jubilarnoj desetoj generaciji EDIT-a. Kroz EDIT Quest mlađi polaznici polaze od problema i korisnika, istražuju, rade u timu i osmišljavaju rješenja, koristeći programiranje i umjetnu inteligenciju kao alate. Srednjoškolci svoj put nastavljaju kroz EDIT CodeSchool, a oni koji žele ići dalje mogu se razvijati kroz druge programe Digitalne akademije poput JUNIOR DEV-a.
Dvije priče, ista početna prilika
Klara je na EDIT došla bez programerskog predznanja, a danas se bavi programiranjem, razvija vlastiti tehnološki projekt i mentorira druge. Lovre je došao kao sedmaš prve generacije, a danas koordinira EDIT i mentor je na JUNIOR DEV-u. Ni jedno od njih pri prvoj prijavi nije znalo kamo će ih taj korak odvesti.
Klara zato današnjim učenicima poručuje:
„Prijavi se, nemaš što izgubiti. Ne trebaš znati programirati da bi krenuo, upravo zato i postoji EDIT. Ja sam došla bez ikakvog predznanja i to me odvelo do posla kojim se danas bavim i koji volim. Čak i ako na kraju shvatiš da programiranje nije za tebe, naučit ćeš razmišljati na novi način i upoznati super ljude. Ako jest za tebe, možda je to početak nečeg velikog.“
Lovre savjetuje slično:
„Dođi i probaj, ne moraš ništa znati unaprijed. Ja sam došao u sedmom razredu samo zato što mi je zvučalo zanimljivo, a to mi je na kraju odredilo i srednju školu, i fakultet. U najgorem slučaju naučit ćeš nešto novo i upoznati ljude koje zanimaju iste stvari, a u najboljem ćeš otkriti čime se želiš baviti.“
Možda upravo među učenicima koji se danas prijavljuju u jubilarnu desetu generaciju počinje neka nova EDIT priča koju ćemo pratiti godinama.
EDIT je dio Digitalne akademije Digitalne Dalmacije, a jubilarnu desetu generaciju organiziraju Splitsko-dalmatinska županija i Digitalna Dalmacija u suradnji s PMF-om Split.
Prijave za 10. generaciju EDIT-a otvorene su do 3. listopada.
Link za prijavu: digitalnadalmacija.hr/edit